Najstariji jevrejski mjuzikl baziran na priči o Josefu i njegovoj braći

Detalji događaja

  • utorak | 27.12.2016.
  • 19:30 - 21:00
  • Sinagoga, Jevrejska 9, Novi Sad
  • 021/452 344

Las Coplas de Yosef Ha-Tsadik

Narator: Vanja Ejdus
Jakov: Aljoša Vučković

Dramatizacija i režija: Stefan Sablić

Grupa Shira u’tfila (Pesma i molitva)
Hor “Braća Baruh”
Kompozitori:
Stefan Sablić
Nenad V. Khan (“Esclaviko” i “Ande hay rozas I flores),
Aleksandar Simić (finale)

Prevod sa Ladina: Drita Tutunović

Organizatori programa: Jevrejska opština Novi Sad u saradanji sa Muzičkom omladinom Novog Sada

Prodaja ulaznica za mjuzikl u Muzičkoj omladini Novog Sada (Katolička porta 2/III, tel. 021/452-344) radnim danima od 8,00 do 14,00 časova, ko i dva sata pred početak programa na mestu održavanja.
Cena karte: 300,00 dinara
***
Ideja za ponovnu inscenaciju ovog dela nastala je iz želje da se oživi muzika biblijske poeme “Las Coplas de Yosef Ha-Tsadik” koju je na Ladinu napisao Abraham Toledo u 17. veku u Istanbulu. Ovo je najstariji poznati jevrejski mjuzikl i verovatno prvi ikada napisan.
Baziran na vođstvu tipa “Judio de la korte” (jevrejski predstavnik na kraljevskom dvoru), sefardski Judaizam je odavno izdvojio prototip Josefa kao biblijskog junaka najrelevantnijeg za sefardsko iskustvo stvarnosti.
Toledovo osavremenjivanje biblijske drame, iako puno namernih anahronizama, je duboko ukorenjeno u u biblijskoj priči o Josefu. Istovremeno u kombinaciji sa sofisticiranom muzičkom tradicijom osmanske muzike, ovo delo jedno je od najprefinjenijih nastavaka visoke sefardske kulture u Osmanskom svetu.
Nažalost, originalne melodije – sa par izuzetaka predano zabeleženih melodija – su izgubljene kao muzički totalitet. Jedino što se sačuvalo su makamske (makam = modus tj. skala), napomene koje se naznačavaju vrstu muzičke forme i ritma u kojima su pojedini delovi ove poeme izvorno bili izvođeni. Ovaj projekat predstavlja pokušaj da se oživi ovaj stari mjuzikl, prateći ova muzička uputstva i popunjavajući delove koji nedostaju sa drugim sefardskim muzičkim izvorima, čija kulturna sinteza sa drugim tradicijama Balkana i Mediterana predstavlja jednu od najbogatijih jevrejskih muzičkih tradicija.

Grupa Shira u’tfila (Pesma i molitva)
Shira U’tfila se bavi istraživanjem, aranžiranjem i izvođenjem sefardske muzike Balkana, Mediterana i Bliskog Istoka. Inspiraciju za svoju muziku pronalazi u bogatstvu balkanske, jevrejsko-španske, otomansko-turske i arapske muzičke tradicije. Grupa strastveno kombinuje tradicionalnu muziku i posvećenost njenom očuvanju sa talentom za fjužn i improvizaciju. Bend kreira jedinsten zvuk kroz moderan pristup istorijskom nasleđu.

Hor “Braća Baruh” iz Beograda, osnovan je 1879. godine kao “Srpsko jevrejsko pevačko društvo”. Promenio je naziv 1952. godine u sadašnji u spomen na trojicu braće iz poznate jevrejske porodice Baruh iz Beograda, stradale u pogromima početkom II svetskog rata. Neki istraživači tvrde da je reč o najstarijem jevrejskom horu na svetu.
Tokom svog dugogodišnjeg rada, hor je priredio veliki broj koncerata u svim značajnim muzičkim centrima bivše Jugoslavije, dok su inostrana gostovanja ostvarena širom zemalja sveta, od Evrope, Azije do koncerata u Karnegi Holu u Njujorku, 1978. godine.

Navika da bude ljubljen i voljen odlučila je o njegovom biću i obojila ga; ona je odlučila i o njegovu odnosu prema Najvišem biću, koje je on, ukoliko mu je bilo dopušteno da ga zamisli u nekom izvesnom liku, zamišljao tačno kao Jakova, jer ga je, tako reći osećao kao neko više ponavljanje oca i bio od sveg srca uvjeren da ga to Najviše biće isto toliko voli …
Tomas Man, Josef i njegova braća