Božićni koncert – muzika Johana Sebastijana Baha

Detalji događaja

  • utorak | 17.12.2019.
  • 20:00 - 21:30
  • Galerija Matice srpske (Trg galerija 1), Novi Sad
  • 021/ 452-344

Ciklus „Božićno-novogodišnji koncerti“
Aneta ILIĆ, sopran
Borislav ČIČOVAČKI, oboa
Lidija STANKOVIĆ, klavir
Srđan SRETENOVIĆ, violončelo
Program: J. S. Bach: arije za sopran, obou i kontinuo

Ulaznice za koncert prodaju se u Muzičkoj omladini Novog Sada (Katolička porta 2, tel. 021/452-344), radnim danima od 8h do 14h, kao i dva sata pred početak programa na mestu održavanja. Cena karte: 500,00 dinara

Aneta Ilić je jedna od vodećih vokalnih umetnica Srbije. Rođena je u Frankfurtu na Majni, a solo pevanje je studirala na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasama prof. Biserke Cvejić i prof. Irine Arsikin (poslediplomske studije). Kao koncertna pevačica redovno nastupa u Srbiji i inostranstvu. Posebno treba istaći njene koncerte u Italiji, Holandiji, Nemačkoj, Francuskoj, Švedskoj, Poljskoj, Grčkoj, Rumuniji, Sloveniji i Hrvatskoj, kao na festivalima Bemus, Nomus, Belef, „Contro canto“ (Rim), Muzičkom bijenalu (Zagreb) i Međunarodnoj tribini kompozitora. Često nastupa kao solista sa simfonijskim i kamernim orkestrima, od kojih su najznačajniji Beogradska filharmonija, Simfonijski orkestar RTS-a, Ansambl solista Minhenske filharmonije, Beogradski gudački orkestar „Dušan Skovran“, Gudači Sv. Đorđa, a sarađivala je i s istaknutim dirigentima kao što su: Leopold Hager, David Porcelijn, Danijel Rajskin, Uroš Lajovic, Vladimir Kranjčević, Bojan Suđić, Darinka Matić Marović i Ivo Lipanović. Kao solista s orkestrom izvela je veliki broj vokalno-instrumentalnih dela od baroka do savremene muzike (Vivaldi, Bah, Pergolezi, Hajdn, Mocart, Guno, Maler, Fore, Honeger, Stravinski, Pulank, Britn, Radić, Žebeljan). Ipak, osnovu koncertne delatnosti Anete Ilić čine resitali s klavirom, u saradnji s pijanistima Dejanom Sinadinovićem, Vladimirom Stojnićem i Lidijom Stanković. Programe njenih resitala čine najreprezentativnija dela muzičkog baroka, romantizma, impresionizma i muzike 20. veka. Posebnu specifičnost umetničke aktivnosti Anete Ilić čini predstavljanje srpskog muzičkog stvaralaštva. Saradnju s Isidorom Žebeljan otpočela je još kao student i premijerno je izvela nekoliko njenih kompozicija (među kojima i ciklus Rukoveti). Kasnije se to interesovanje proširilo i na muziku drugih srpskih kompozitora, na vokalna dela Ljubice Marić, Srevana Hristića, Miloja Milojevića, Dejana Despića, Dušana Radića i Vlastimira Trajkovića. Aneta Ilić je član istaknutog kamernog ansambla „Donne di Belgrado“, s kojim je premijerno izvela veliki broj dela srpskih kompozitora pisanih za taj ansambl. Karijeru Anete Ilić kao operske umetnice obeležavaju izvanredni nastupi u operskim produkcijama u Švedskoj, Sloveniji i Srbiji, u operama baroknih i pretklasičnih kompozitora (Pergolezi, Gluk), zatim Mocarta, kao i kompozitora 20. veka (Orf, Najman, Jevtić). Na premijernom izvođenju opere Narcis i Eho Anje Đorđević (Bemus, 2002) pevala je ulogu Nimfe, a po značaju se takođe izdvajaju uloga Despine u Mocartovoj operi Tako čine sve, Suzane u Figarovoj ženidbi, Euridike u Glukovom Orfeju i Euridiki i Gospođe P. u operi Majkla Najmana The Man Who Mistook His Wife for a Hat. Leta 2012. godine, na festivalu u Sijeni, tumačila je Padmu na svetskoj premijeri opere Isidore Žebeljan Dve glave i devojka, ulogu koju je kasnije pevala ne festivalima u Budvi, Herceg Novom i Brionima. Ostvarila je veliki broj snimaka za RTS, kao i za Holandski državni radio, a neki su objavljeni i na kompakt-diskovima u produkciji PGP RTS. Godine 2011. snimila je ce-de s muzikom Isidore Žebeljan, s čuvenim Kvartetom „Brodski“ za nemačku diskografsku kuću „CPO“. Dobitnica je nagrade UMUS-a za najbolji koncert u sezoni 2005, kao i Nagrade grada Beograda za muziku i muzičko-scensko stvaralaštvo za 2010. godinu. Aneta Ilić je redovni profesor na Katedri za solo pevanje Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.

Borislav Čičovački je diplomirao i magistrirao obou na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (prof. Ljubiša Petruševski), a poslediplomske studije oboe završio je i na Konzervatorijumu u Amsterdamu (prof. Han de Fris). Na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu diplomirao je biologiju. Muzikologiju je doktorirao na Univerzitetu u Amsterdamu 2017. godine monografijom o Ljubici Marić (mentor prof. dr Rokus de Hrot). Nastupao je kao solista s Beogradskom filharmonijom, Zagrebačkom filharmonijom, Vojvođanskom omladinskom filharmonijom, s Gudačima Sv. Đorđa, Beogradskim gudačkim orkestrom „Dušan Skovran“, kamernim orkestrom „Camerata academica“ iz Novog Sada… Kao solista i kamerni muzičar učestvovao je na više značajnih muzičkih festivala, kao što su Laponski festival kamerne muzike u Švedskoj, Međunarodni kamerni muzički festival u Godelji (Valensija), zatim francuski festivali „Muzika na sceni“ (Lion) i „Aktivna muzika“ (Nansi), Festival nove kamerne muzike Zapadnonemačke radio-televizije (WDR) u Vitenu, Bemus, zatim na festivalima u Beču, Bregencu, Sijeni, Torinu, Ulmu, Amsterdamu, Bidgošču, Budvi, Kotoru, Splitu, Brionima i Ohridu. Od ostalih značajnih nastupa treba spomenuti koncerte u Briselu, Parizu, Minhenu, Moskvi, Roterdamu i Tel Avivu. Majstorske radionice kamerne muzike držao je u Geteborgu i Valensiji. Premijerno je izveo oko osamdeset kompozicija srpskih, holandskih i nemačkih kompozitora. Za njega su, između ostalih, komponovali Dušan Radić, Dejan Despić, Vlastimir Trajković, Isidora Žebeljan i drugi. Snimao je za sve vodeće radio i televizijske kuće u nekadašnjoj Jugoslaviji, kao i za nemački, holandski, belgijski, francuski i mađarski radio. Neki od njegovih snimaka objavljeni su na kompakt-diskovima u Holandiji („Emergo Classics“), Velikoj Britaniji, Nemačkoj (WDR) i Srbiji (PGP RTS, „Mascom Records“). Diskografska kuća „Oboe Classics“ iz Londona izdala je 2013. godine solistički kompakt-disk Borislava Čičovačkog sa snimcima muzike Isidore Žebeljan: Balkan Bolero – chamber music of Isidora Žebeljan (CC 2028). Osnivač je i član Orkestra „Žebeljan“. Takođe, jedan je od osnivača Fondacije „Barka“ iz Amsterdama, koja ima za cilj prezentovanje srpske kulture u inostranstvu.
Bavi se i književnim radom. U Holandiji je objavio jedanaest knjiga – romana i zbirki pripovedaka. Napisao je libreta za pet opera Isidore Žebeljan: Zora D, Maratonci, Simon izabranik, Dve glave i devojka i Nahod Simon. Knjige i libreta Borislava Čičovačkog prevođeni su na holandski, mađarski, nemački i italijanski jezik. Aktivno se bavi i muzikološkim radom, interesujući se prvenstveno za srpsku muziku i muziku 20. veka. Bio je član je Odbora Vlade Republike Srbije za proslavu stogodišnjice rođenja Ljubice Marić i glavni urednik muzičkog dela programa proslave. Član je Odbora za zaštitu srpske muzičke baštine Srpske akademije nauka i umetnosti. Na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu radi kao profesor oboe i kamerne muzike.

Lidija Stanković je bila učenica muzičkih škola ,,Dr Vojislav Vučković” (osnovna) i ,,Josip Slavenski” (srednja) u Beogradu, u klasi prof. Gordane Jovanović. Diplomirala je na Akademiji za muziku u Ljubljani, u klasi prof. Dubravke Tomšič Srebotnjak, a magistarske studije završila na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Arba Valdme. Dobitnica je značajnih nagrada i priznanja tokom školovanja i studija: dvanaest prvih nagrada na republičkim i saveznim takmičenjima, nagrade na međunarodnim takmičenjima u Senigalji i Strezi (Italija) i Zemonu (Slovenija), Oktobarska nagrada grada Beograda (dva puta, kao učenica i kao studentkinja), Prešernova nagrada Univerziteta u Ljubljani, zatim ,,Emil Hajek” i nagrada iz Fonda Olge Mihailović za najtalentovanijeg studenta FMU.
Nastupala je s Beogradskom, Zagrebačkom i Slovenačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom RTV Ljubljana, Dubrovačkim festivalskim orkestrom, orkestrom RTV Brisel, Novosadskim kamernim orkestrom, Gudačkim orkestrom ,,Dušan Skovran”, Gudačima Sv. Đođra i Orkestrom „Žebeljan“. Održala je solističke koncerte u svim većim gradovima bivše Jugoslavije i gostovala kao solista i kamerni muzičar u Italiji, Belgiji, Austriji, Nemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji. Lidija Stanković je nastupala i na značajnim festivalima kao što su: Bemus, Nomus, Nimus, Međunarodna tribina kompozitora. Kao kamerni muzičar sarađivala je s našim renomiranim umetnicima, kao što su Vesna Stanković, Aleksandar Madžar i Aneta Ilić. Pedagoškim radom bavi se na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu od 1989, sada u zvanju redovnog profesora. Godine 2017. dobila je Veliku plaketu Univerziteta umetnosti u znak priznanja za izuzetne pedagoške rezultate i doprinos razvoju Fakulteta muzičke umetnosti i Univerziteta umetnosti.

Srđan Sretenović je učio violončelo u Školi za muzičke talente u Ćupriji, u klasi prof. Relje Ćetkovića, a zatim studirao na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Sandre Belić, gde je diplomirao (2000), magistrirao (2003) i doktorirao (2011). Angažovan je kao solo čelista kamernog orkestra Gudači Sv. Đorđa, s kojim više od dvadeset pet godina redovno nastupa u zemlji i u inostranstvu. Takođe, aktivno nastupa i kao vođa violončela u simfonijskim orkestrima, među kojima su: „Camerata Serbica“, Novi simfonijski orkestar „Makris“, Crnogorski simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar festivala „Boljšoj“ i Simfonijski orkestar „EUphony“. Član je Ansambla za novu muziku „Gradilište“, u čijem je i umetničkom veću. Nastupao je kao solista s Gudačima Sv. Đorđa, novosadskim kamernim orkestrom „Camerata academica“, Simfonijskim orkestrom RTS-a, Simfonijskim orkestrom Crne Gore, Orkestrom Vojske Srbije i s horom „Collegium musicum“. Godine 2005. bio je finalista takmičenja Muzičke omladine u Beogradu. Dobitnik je više nagrada časopisa Muzika klasika i nagrade „Aleksandar Pavlović“ s Ansamblom za novu muziku „Gradilište“. Redovno nastupa na domaćim i međunarodnim festivalima kao što su Čelo fest, Bemus, A-tempo, Nomus, Nimus, Mokranjčevi dani i Međunarodna tribina kompozitora u Beogradu.
Od 2015. godine bavi se i kompozitorskim radom, u okviru kojeg se posebno ističe kompozicija Četiri songa iz jedne varljive filmske slike za violončelo i gudače, koja je premijerno izvedena 2018. godine s Gudačima Sv. Đorđa u Beogradu. Osnivač je i umetnički direktor Muzičkog festivala „Cellothon“, koji je prvi put održan u oktobru 2019. godine u Beogradu. Snimao je za RTS, kao i za produkcije Muzičkog informativnog centra i Muzikološkog društva Srbije. Radi kao vanredni profesor violončela na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.