Ansambl JANOŠKA & Vojvođanski simfonijski orkestar

Detalji događaja

  • nedelja | 30.12.2018.
  • 20:00 - 21:40
  • Srpsko narodno pozorište (Pozorišni trg 1), Scena "Jovan Đorđević"
  • 021/ 452-344

Novogodišnji gala koncert
Dirigent: Julian RACHLIN

Jedna od najoriginalnijih muzičkih grupa na svetu, čiji su koncerti širom sveta uvek rasprodati, prepuni uzbuđenja i iznenađenja.
Četvorica visoko talentovanih muzičara, koja spaja nespojivo – klasiku, džez, latino, pop i world muziku.
Izvanredni i neobični aranžmani. Zanimljive i smele improvizacije.
Ansambl „Janošku“, Novi Sad je čuo u aprilu 2017. na Nomusu. Ovaj put nam dolaze s programom „Janoska Style goes Symphonic” gde će im se priključiti naš Vojvođanski simfonijski orkestar, dok će za dirigentskim pultom stajati velika zvezda međunarodne scene današnjice slavni violinista Julijan Rahlin.

Sa ovako jakom postavom i zanimljivim, atraktivnim programom sastavljenim od popularnih kompozicija najvećih muzičkih stvaralaca poput Mocarta, Paganinija, Sarasatea, Johana Štrausa u specijalnim aranžmanima protkanim elementima džeza, latina i world muzike, dan uoči proslave Nove godine možemo s pravom da očekujemo veliki i jedinstveni muzički spektakl!

Ovo je projekat koji slušaoce ostavlja bukvalno bez daha i koji će vas istovremeno duboko dirnuti i razgaliti.

*Karte za koncert se prodaju na blagajni Srpskog narodnog pozorišta (Pozorišni trg 1, tel. 021/520-091), radnim danima od 10h i subotom od 14h, pa do početka poslednje predstave.
Cena ulaznica: 1.600,00 dinara BALKON i 2.000,00 dinara PARTER

***
Ansambl „Janoška“ osnovali su 2013. godine braća Ondrej, Roman i František, kojima se pridružio i kontrabasista Julijus Darvaš. Inspiracija ove četvorice muzičara je neiscrpna. Oni su perfektno povezali svoje bogato višegeneracijsko muzičko nasleđe s visokim muzičkim obrazovanjem u Beču i sklonošću ka povezivanjem različitih muzičkih konteksta i žanrova. Braća Janoška, koji su rođeni i odgajani u Bratislavi, deo su porodice s dugom muzičkom tradicijom čija istorija spaja čak šest generacija izvođača, a u slučaju kontrabasiste Darvaša, koji je odrastao u Konstanci, tri. Svi umetnici su studirali u Beču, gde su učili kod poznatih profesora, kao što su Boris Kušnir, Pavel Vernjikov, Peter Čerman i Alojz Poš. Samostalna iskustva sticali su svirajući s orkestrima i ansamblima kao što su Orkestar Bečke državne opere, Bečku filharmoniju, Orkestar „Vienna Art“, Robija Lakatoša, nastupajući na uglednim koncertnim scenama kakve su Santori i Karnegi hol, Sidnejska opera i Berlinski koncerthaus. Konačno, 2013. godine, fokusirali su svoje umetničke energije u jedinstven sastav i razvoj svog unikatnog stila „Janoška“. Reč je o specifičnom načinu interpretacije popularne klasike i autorskih kompozicija, kao i originalnih aranžmana džeza, popa i world muzike.
Njihova interpretacija je moderna, aktuelna, virtuozna, bogata, ali i duboko lična.
Svoj debitantski album pod nazivom Janoska Style objavljen u kući „Deutsche Grammophon“, koji je između ostalih autora na inovativan način predstavio dela J. Štrausa, Krajslera, Paganinija, Mocarta i Pjacole, predstavili su u maja 2016. u bečkom Koncerthausu. Od tada ga prikazuju na četiri kontinenta i dalje ne prestajući da oduševljavaju publiku i kritiku širom sveta.
Projekat „Janoska Style goes Symphonic” je prvi put predstavljen u martu 2018. u Bečkom koncerthausu, zajedno s Bečkim simfoničarima, a pod upravom slavnog maestra Adama Fišera. Vrhunac večeri bila je i premijera prvog stava „Bratislava“ iz Simfonije „Janoška“ br.1 Františeka Janoške. Premijerno izvođenje cele simfonije najavljeno je za proleće naredne 2019. godine kada će za dirigentskim pultom stajati čuveni violinista i dirigent Julijan Rahlin.

Vojvođanski simfonijski orkestar
Nastavljač Vojvođanskih simfoničara, orkestar je od februara 2011. godine formiran kao Vojvođanski simfonijski orkestar, organizovan po principu ansambla „stađone”. Do sada je ostvario blizu 100 koncerata, dostigavši značajan nivo muziciranja i dobre interpretativne standarde. Vojvođanski simfoničari privlačili su na svoje novosadske koncerte u Sinagogi i Srpskom narodnom pozorištu uvek brojnu publiku, koja je s odobravanjem pokazivala da njena očekivanja u pogledu kvalitetnog simfonijskog zvuka, izvođačke discipline, sigurnosti i ujednačenosti sviranja nisu izneverena. Insistiranjem na raznolikosti klasičnog, ponekad i žanrovski šireg repertoara (posebno kada su bili u pitanju popularniji „gala novogodišnji koncerti”), orkestar se do sada najbolje predstavljao u poznoromantičarskim delima simfonijske i koncertantne literature, pleneći raskošnim zvukom, širokom dinamičkom skalom i raspevanim kantilenama, ali se odlično iskazivao i u interpretacijama kompozicija 20. veka, kao i savremenog domaćeg stvaralaštva.
U proteklom periodu uspešno je izveo preko 70 premijernih programa, s učešćem svetski priznatih domaćih i stranih dirigenata. Od renomiranih gostujućih umetnika međunarodne muzičke scene s kojima je sarađivao, važno je spomenuti maestre kao što su Saulijus Sondeckis, Marko Parizoto, Mats Liljefors, Markus Pošner, Ližija Amadio, Filip Piket, Frančesko la Vekija, Bundit Ungrangse, Mladen Tarbuk, te atraktivne soliste među kojima su bili Valerij Ojstrah, Martin Kefler, Sreten Krstić, Siprijen Kacaris, Aleksandar Madžar, Rita Kinka, Jasminka Stančul, Kristof Berner, Nemanja Radulović, Katarina Jovanović, Nebojša Jovan Živković, Laura Levai Aksin, Roman Simović, Gzavije Filips, Žan-Mark Filips Varžabedijan, Nikolas Altštet, Maja Bogdanović, klavirski duo Sanja i Lidija Bizjak, Laura Vukobratović, Dejan Bogdanović, Stefan Milenković, Fransoa Salke, Anjelo Deziderio, Mladen Čolić, Ratimir Martinović, Aleksandar Tasić, Ksenija Janković i još niz takođe izvanrednih interpretatora. Prema oceni stručnih kritičara, kao i angažovanih gostujućih dirigenata i solista, Vojvođanski simfonijski orkestar dostigao je visok interpretativni nivo respektabilnog profesionalnog ansambla, a po svojoj poziciji u matičnoj sredini redovno učestvuje i na Novosadskim muzičkim svečanostima. Jula 2014. vojvođanski simfoničari su prvi put zakoračili u međunarodne vode i predstavili se na 60. Splitskom ljetu i 65. Dubrovačkim ljetnim igrama. Oba festivalska koncerta pozitivno su ocenjena u pisanim i elektronskim medijima, dok je mladi hrvatski violinista Marko Gracijani, solista u Koncertu za violinu i orkestar Petra Čajkovskog, dobio za svoju interpretaciju nagradu „Judita” dnevnog lista Slobodna Dalmacija. U obrazloženju žirija stoji i da je „prinos ostvaren s vrsnim Vojvođanskim simfonijskim orkestrom kojim je ravnao Berislav Skenderović, pohranio trajan trag u srcima splitskih štovatelja glazbe”. Najzad, najnovije priznanje našem ansamblu stiglo je od časopisa Muzika klasika, čiji žiri mu je za uspešnost delovanja u 2014. dodelio nagradu za orkestar godine. U novembru 2015. orkestar je prvi put zapaženo muzicirao u velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine u Beogradu, a oktobra 2016. godine na Beogradskim muzičkim svečanostima u istoj sali.

Violinista, violista i dirigent Julijan Rahlin je jedan od najinteresantnijih i najcenjenijih umetnika današnjice. Tokom tridesetogodišnje karijere Rahlin je svirao kao solista s najpoznatijim orkestrima i dirigentima sveta. Trenutno je na mestu stalnog gostujućeg dirigenta više orkestara: Orkestra „The Royal Northern Sinfonia“, Filharmonijskog orkestra Turkua i Simfonijskog orkestra Kristijansanda. Osnivač je festivala „Julijan Rahlin i prijatelji“ u Palma de Majorki.
U vrhunce tekuće sezone Julijana Rahlina spadaju i nastupi s Filharmonijom Sankt Peterburga i maestrom Marisom Jansonsom, Orkestrom „Marijinski“ i Valerijem Gergijevim, simfonijskim orkestrima Montreala s Kristofom Ešenbahom, Bostona s Huanhom Menom, Pitsburga s Mnfredom Honekom, kao i Simfonijskim orkestrom KBS-a pod dirigentskom palicom Mjungvuna Čua. U značajna ostvarenja za ovu godinu ubraja se i premijerno izvođenje u Velikoj Britaniji Duplog koncerta za violinu i violu Kšištofa Pendereckog, posvećenog upravo Rahlinu, a koji je ovaj umetnik izveo sa Sarom Makelrevi i Orkestrom „The Royal Northern Sinfonia“. Osim toga, Julijan Rahlin u ovoj sezoni diriguje Bečkim simfonijskim orkestrom, Orkestrom Koncerthausa u Berlinu, Moskovskom filharmonijom, Ruskim nacionalnim orkestrom, filharmonijskim orkestrima Esena i Strazbura, Simfonijskim orkestrom Trondhajma, kao i Slovenačkom i Zagrebačkom filharmonijom.
Među najnovijim Rahlinovim uspesima jesu i nastupi na Praškom proleću i ciklus koncerata u bečkom Muzikferajnu, kao i koncerti s filharmonijama Sankt Peterburga – s maestrom Jurijem Temirkanovim, i Minhena – sa Zubinom Mehtom, ali i Orkestrom „Del Maggio Musicale” s Vladimirom Aškenazijem. Kao dirigent ostvario je turneje po Evropi s Engleskim kamernim orkestrom, a po Južnoj Americi i Japanu s Orkestrom „The Royal Northern Sinfonia“. Kada je reč o kamernoj muzici, Rahlin redovno svira s Itamarom Golanom, Denisom Macujevim, Denisom Kožuhinom, Mišom Majskim, Sarom Makelrevi, Vilde Frang i Žanine Jansen.
Rođen u Litvaniji, Rahlin se još kao četvorogodišnjak s roditeljima doselio u Beč. Studirao je violinu kod Borisa Kušnira na Bečkom konzervatorijumu. Nakon pobede na Evrovizijskom takmičenju 1988. godine i priznanja „Mladi muzičar godine“, Julijan Rahlin postaje najmlađi solista u istoriji Bečke filharmonije, a njegovim debitantskim nastupom dirigovao je slavni Rikardo Muti. Na preporuku Marisa Jansonsa studirao je dirigovanje sa Sofijom Rahlin. Od septembra 1999. godine predaje violinu na Univerzitetu za muziku i umetnosti u Beču. Snimci koje je ostvario za ugledne izdavačke kuće „Sony Classical“, „Warner Classics“ i „Deutsche Grammophon“ doživeli su prestižna priznanja i sjajne kritike. Rahlin je posvećen i pedagoškom i humanitarnom radu. On je Unicefov ambasador dobre volje.
Svira na Stradivarijevoj violini poznatoj kao „eks Libig“ (nekada je pripadala kolekcionaru Libigu) iz 1704. godine i violi Lorenca Storionija iz 1785. godine, koju mu je na korišćenje dala Fondacija Angelike Prokop. Bečka kompanija „Thomastik-Infeld“ sponzoriše žice za Rahlinove instrumente.