:: O NOVOM SADU
Na širem području grada nalaze se ostaci ljudskih naseobina iz bronzanog i gvozdenog doba, a zna se i o postojanju naselja Bistrica tokom XV, XVI veka.
:: Ekspanzija naseljavanja počinje krajem XVII v, i uslovljena je gradnjom Petrovaradinske tvrđave. Stanovništvo naselja uglavnom čine Srbi - vojnici, zanatlije i trgovci, pa se ono pominje kao Racka (srpska) varoš. Naselje se ubrzano ekonomski razvija, a formirani sloj bogatog gradskog stanovništva, različitih veroispovesti, otkupljuje slobodu za svoj grad 1748. Varoš dobija ime Novi Sad, (Neoplanta, Neusatz, Újvidék) i status slobodnog kraljevskog grada.
::
Tokom revolucije 1848/9 i proglašavanja Srpske Vojvodine, grad je sa Petrovaradinske tvrđave, topovima gotovo uništen.
::
Današnji izgled starog dela Novog Sada potiče uglavnom iz perioda obnove, posle bune, koji je usledio u drugoj pol. XIX v. Od 1929. grad je sedište Dunavske banovine Kraljevine Jugoslavije.
:: Danas je Novi Sad administrativni politički, ekonomski, kulturni centar AP Vojvodine, iznikao na temeljima viševekovne multikulturalnosti.
|
 |
klikom povećajte sliku |
|
--------------------------------------------------------
:: KATOLIČKA PORTA
(Župna crkva Imena Marijina)
Ovom skladnom ambijentalnom celinom dominira zgrada Katoličke plebanije - Rimokatoličkog župnog ureda. Sagrađena je 1808. u barokno-klasicističkom stilu po projektu Georga Efingera. :: U Katoličkoj porti se nalazi i Kulturni centar Novog Sada, mesto najrazličitijih, klasičnih i alternativnih kulturnih dešavanja. :: Crkva imena Marijina u Novom Sadu zvana "Katedrala, gradjena je u neogotskom stilu od 1893. do 1895. godine prema projektu Djerdja Molnara, madjarskog arhitekte iz Novog Sada.
:: Crkva je jednom gorela, a priloge za nju dali su mnogi novosadski hrišćanski vernici, naročito neke plemićke porodice koje su ovekovečene svojim grbovima na prozorima.
::
Podignuta je na mestu prvobitne crkve iz polovine XVIII veka.
::
Crkva je posvećena svetoj Mariji.
:: Ovaj prostor se koristi i za održavanje prigodnih koncerata barokne muzike i prima oko 400 posetilaca. |
 |
 |
|
------------------------------------------------------- :: SINAGOGA
:: Crkvena opština, Jevrejska škola nalaze se u uvek živoj Jevrejskoj ulici broj 11.
:: Podignuta je 1909. godine u stilu mađarske secisije, prema projektu peštanskog arhitekte Lipota Baumhorna, a sve tri građevine čine skladnu arhitektonsku celinu.
:: Posle velikog pogroma Jevreja, tokom zloglasne novosadke racije 1942, desio se još jedan 1944. kada su iz ovog hrama preostali novosadski Jevreji odvedeni u logore smrti.
:: Danas se u Sinagogi održavaju muzičke manifestacije vrhunske vrednosti NOMUS budući da je njena prelepa velika dvorana izvanredno akustična.
:: Kapacitet Novosadske inagoge je preko 900 mesta i predstavlja najreprezentativniji koncertni prostor u gradu. |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
-------------------------------------------------------
:: Podgradje (Vodeni grad ili Suburbijum)
:: Podgradje danas uglavnom cini ranija barokna celina, i pored toga sto su porusena Dunavska kapija i sto su neke stambene zgrade izgubile svoj predjasnji izgled. Ovaj deo tvrdjave je od 1714. do 1742. godine preuredjen u stalno utvrdjenje, a samim tim, ovaj stambeni prostor je bio ogradjen polustalnim opkopom. Donja tvrdjava je posle 1739. godine prosirena i uredjena u obliku petougla. Kasnije je grad opasan zidanim bedemom i u okviru njega su izgradjene stabske zgrade, kasarne, vojni paviljoni, stambene zgrade, stovariste oruzja, itd., te je ovo gusto naselje 1748. godine postalo vojna gradska opstina. Na njegovoj periferiji se nalazilo i nekoliko prizemnih bastiona. Zgrade koje se nalaze u podgradju Tvrdjave su pretezno visoke sa velikim krovovima, dok su ulice u njemu uzane i kratke. Fasade su najcesce bile ukrasene kipovima svetaca ili cuvarkuca, a najcesce je to bio lik svetog Florijana, zastitnika gustih naselja od vatre.
:: U atrijumu crkve Biskupskog dvora održavaju se letnji koncerti. Ovaj prostor specifičnim čini njegova arhitektura, prijatan ambijent i akustika za oko 300 posetilaca. Pojedini koncerti se odvijaju i u samoj crrkvi Sv. Jurja. |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
--------------------------------------------------------
:: GRADSKA KUĆA
:: Svečana sala Gradske kuće poseduje izvanrednu akustiku i zbog toga se često koristi za održavanje koncerata kamerne muzike. U ovom prostoru može da uživa oko 200 posetilaca.
|
 |
 |
 |
 |
 |
|
--------------------------------------------------------
:: DUNAVSKI PARK-SALETLA
:: Na ovom otvorenom prostoru u Dunavskom parku održavaju se promenadni koncerti kojima gotovo uvek prisustvuje veliki broj Novosađana. Ovi koncerti predstavljaju svojevrsnu atrakciju. |
 |
 |
|
| |
|
|