Utorak, 29. april

Detalji događaja

  • utorak | 29.04.2014.
  • 19:00
  • Sinagoga

Sinagoga, 20,00
Odiseja u svemiru
VOJVOĐANSKI SIMFONIJSKI ORKESTAR
Dirigent: Berislav SKENDEROVIĆ
Solista: Rita KINKA, klavir
Program:
Aleksandar SIMIĆ: Zodijak, 12 karakternih znakova za klavir i orkestar
*U delo je uključena i video komponenta – snimci iz svemira koje je načinila NASA i koja je dala ekskluzivno pravo za njihovo korišćenje za ovu priliku.
R. STRAUSS: Tako je govorio Zaratustra, Op.30

*Informacije i prodaja ulaznica u Muzičkoj omladini Novog Sada (Katolicka porta 2/2, tel.021/452-344) radnim danima od 8,00 do 14,00 časova, kao i dva sata pred početak programa na mestu održavanja.
ON LINE REZERVACIJE I PRODAJA KARATA NA: www.muzickaomladina.org
Cena ulaznice: 500,00 dinara

ALEKSANDAR SIMIĆ, kompozitor
Nekadašnji student Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu (gde se upisao bez prethodnog oficijelnog muzičkog obrazovanja), autor je značajnog opusa koji je do sada predstavljen u mnogim zemljama sveta. Pored velikog broja ostvarenja namenjenih svim klasičnim sastavima, od kompozicija za različite solističke instrumente uz pratnju klavira, preko trija, kvarteta i dela za gudački i simfonijski orkestar, koncertantne i vokalno-instrumentalne, do horske muzike, pisao je i muziku za pozorište, film, televiziju i međunarodna sportska takmičenja. Mnoga od Simićevih dela narudžbine su upućene iz Ruske Federacije (proslave 50-godišnjice pobede nad fašizmom i tri veka od nastanka Sankt Peterburga), Vatikana (Missa Solemnior iz 2008), Srbije (obeležavanje 200 godina srpske državnosti), ali i organizacija poput Ujedinjenih nacija ili Jad vašema. Tako je povodom slavljenja 66. rođendana Ujedinjenih nacija u Srbiji, 27. oktobra 2011, na koncertu Beogradske filharmonije izvedena njegova kompozicija Pod istim krovom, napisana za ovu priliku. S motom da je „dužnost svakog umetnika da svoje stvaralaštvo stavi u funkciju viših ciljeva“, Aleksandru Simiću važna je svaka incijativa koja pomaže da se „jaz između islamske i zapadne civilizacije, koji poprima razmere provalije, uspešno premosti“. U tom smislu treba posmatrati i njegovo učešće u timu za medijaciju između Izraela i Vatikana, kao i članstvo u nekim drugim međunarodnim i strukovnim organizacijama. Član je Britanske akademije kompozitora i Udruženja kompozitora Srbije, a u široj domaćoj javnosti poznat i po svom društvenom angažmanu kao portparol i aktivista Humanitarnog fonda „Svetlost“, ili pokretač kampanje za sigurnu žensku kuću i nacionalne kampanje za pomoć slepima. Takođe, inicijator je i projekta „Note iz srca“ koji je 2009. godine koncipiran kao program besplatnih kulturnih sadržaja posvećenih starim, siromašnm i hendikepiranim osobama. Aktivnosti Aleksandra Simića već 15 godina obuhvataju i njegovo posvećeno angažovanje za međureligijski dijalog, koje je rezultiralo nizom značajnih inicijativa na širokom međunarodnom planu. Tako je u Njujorku član fondacije „Pave the Way“, a u Beogradu je deo organizacije „East West Bridge“. Godine 2007. započeo je saradnju s izraelskim centrom „Simon Vizental“ kao i rad u operaciji „Poslednja šansa“, a tri godine kasnije i redovnu kooperaciju s više agencija i projekata Ujedinjenih nacija, od Unicefa i Alijanse civilizacija, do Kancelarije generalnog sekretara. Na profesionalnom muzičkom planu, aktivan je kao osnivač ansambla „Serafimi“ i predsednik Udruženja za unapređenje i popularizaciju klasične muzike. Stoga i koncerte svojih kompozicija osmišljava kao vrstu spektakla koji se sastoji u objedinjavanju muzike s videom, zvučnim efektima, koreografijom, instalacijama, želeći da ih i širokoj publici približi na atraktivan način.

RITA KINKA, klavir
Rita Kinka je do danas održala preko 800 resitala, kao i nastupa s mnogobrojnim uglednim orkestrima u gotovo svim evropskim zemljama, kao i u SAD, na Tajvanu, u Japanu, Izraelu, Kanadi i Australiji. Pored pijanističke karijere, bavi se i pedagoškim radom. Redovni je profesor za glavni predmet klavir na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Nosilac je niza jugoslovenskih nagrada i priznanja i dobitnica nagrada na međunarodnim takmičenjima pijanista u: Senigaliji (1979), Verčeliju („Viotti”, 1981), Beogradu (Međunarodno takmičenje Muzičke omladine, 1983), Cvikauu („Schumann”, 1985), Sidneju (1985), Minhenu („ARD”, 1987), Bordou (1988, zlatna medalja), Vašingtonu (1990), Briselu („Kraljica Elizabeta”, 1991), Orleanu („Klavirska muzika 20. veka”, 1996).
Rita Kinka je prva dobitnica godišnje nagrade Evropskog parlamenta „Prix femmes d`Europe” („za ženu Evrope”), nagrade za najboljeg evropskog izvođača ozbiljne muzike, koja joj je uručena u Briselu juna 1991. godine. Nosilac je „Februarske nagrade” Grada Novog Sada za 2002. godinu.
Snimala je za radio i TV centre u više zemalja (Srbija, Makedonija, Slovenija, Hrvatska, Italija, Austrija, Nemačka, Belgija, Francuska, Rusija, Estonija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska, Engleska, Grčka, Španija, Izrael, Kanada, SAD, Australija, Tajvan). Snimila je tri kompakt-diska u izdanju kuće „Digital Media Production” (Brisel) i PGP RTS, a pre toga i jedno LP izdanje.
Studirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (profesori E. Timakin i A.Valdma), a postdiplomske studije završila je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (D. Trbojević) i Akademiji umetnosti u Novom Sadu (A. Valdma). Usavršavala se na „Džulijardu“ u Njujorku (klasa Đerđ Šandor), koristeći stipendiju Fondacije “Gina Bachauer” koja joj je dodeljena na Međunarodnom takmičenju “Kraljica Elizabeta” u Briselu 1987, kao „najperspektivnijem mladom umetniku“.

BERISLAV SKENDEROVIĆ, dirigent
Direktor je i šef-dirigent Vojvođanskog simfonijskog orkestra i jedan od vodećih umetnika u muzičkom životu Vojvodine, a od 2007. do maja 2009. godine bio je i direktor Opere Srpskog narodnog pozorišta. Završio je Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu, diplomiravši na dva odseka: klavir u klasi profesora Dušana Trbojevića i dirigovanje kod Živojina Zdravkovića. Usavršavao se na postdiplomskim studijama dirigovanja u Visokoj školi za muziku u Minhenu u klasi Mihaela Hermana i u operskom studiju kod Volfganga Zavališa, kao i na majstorskim kursevima Serđua Čelibidakea. Karijeru je započeo kao dirigent hora u Operi SNP-a (1975/78) i gostujući dirigent Subotičke filharmonije, a prvi međunarodni angažman ostvaruje u Bavarskoj državnoj operi kao baletski dirigent (1979/81). Sledi angažman na mestu prvog dirigenta Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu (1981/85), gde sarađuje s vodećim operskim solistima, rediteljima i koreografima iz nekadašnje Jugoslavije i ostvaruje uspešne premijere Rigoleta, Travijate, Pajaca, Kavalerije rustikane, Bala pod maskama, Aide, Boema, Karmine burane, a čest je gost-dirigent i Festivalskog orkestra Dubrovnika. Šef-dirigent Simfonijskog orkestra RTV Sarajevo bio je od 1985. do 1991. godine. S tim ansamblom je pripremio brojne televizijske koncerte, snimio dva ce-dea i nastupao u svim domaćim muzičkim centrima, koncertirajući s renomiranim solistima (Jovan Kolundžija, Dubravka Tomšič, Ksenija Janković, Aleksandar Madžar, Tonko Ninić, Rita Kinka, Jasminka Stančul). Od 1992. godine preuzima mesto šefa-dirigenta Filharmonijskog orkestra Opere Kejp Tauna, uz koji narednih pet godina uspešno sarađuje s umetnicima iz celog sveta, izvodeći brojne operske i baletske premijere.
U isto vreme maestro Skenderović deluje i kao gost-dirigent u Durbanu i Port Elizabetu. Njegov veliki repertoar obuhvata podjednako simfonijsku, opersku i baletsku literaturu različitih stilskih perioda.
Po povratku u zemlju, 2001. godine osniva Vojvođanske simfoničare, kao reprezentativni orkestar AP Vojvodine, koji odlukom Vlade i Parlamenta A. P. Vojvodine, nakon jedne decenije uspešnog delovanja, februara 2011. godine postaje institucija. U ulozi gosta-dirigenta Berislav Skenderović je nastupao s vodećim orkestrima u Nemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Litvaniji, Grčkoj, Rusiji, Ukrajini, Italiji, Portugalu, Češkoj, Meksiku, Kanadi, Čileu, Argentini, Brazilu, Koreji, SAD, uključujući i uspešan koncert u prestižnoj dvorani „Isak Štern“ njujorškog Karnegi hola. Tokom bogate karijere učestvovao je i na svim velikim jugoslovenskim festivalima, poput Muzičkog bijenala u Zagrebu, Tribine kompozitora u Opatiji, Dubrovačkih letnjih igara, Splitskog leta, KotorArta, Nomusa, te snimao za više radio i televizijskih stanica.

VOJVOĐANSKI SIMFONIJSKI ORKESTAR
Orkestar je osnovan 2001. godine na inicijativu maestra Berislava Skenderovića, kao reprezentativni sastav AP Vojvodine, pod nazivom Vojvođanski simfoničari. Za devet godina postojanja, organizovan po principu ansambla „stađone“, ostvario je 70-ak koncerata, dostigavši značajan nivo muziciranja i dobre interpretativne standarde. Vojvođanski simfoničari privlačili su na svoje novosadske koncerte u Sinagogi i Srpskom narodnom pozorištu uvek brojnu publiku, koja je s odobravanjem pokazivala da njena očekivanja u pogledu kvalitetnog simfonijskog zvuka, izvođačke discipline, sigurnosti i ujednačenosti sviranja nisu izneverena. Insistiranjem na raznolikosti klasičnog, ponekad i žanrovski šireg repertoara (posebno kada su bili u pitanju popularniji „gala novogodišnji koncerti“), orkestar se do sada najbolje predstavljao u poznoromantičarskim delima simfonijske i koncertantne literature, pleneći raskošnim zvukom, širokom dinamičkom skalom i raspevanim kantilenama, ali se odlično iskazivao i u interpretacijama kompozicija 20. veka, kao i savremenog domaćeg stvaralaštva. U protekloj deceniji uspešno je izveo preko 70 premijernih programa s učešćem svetski priznatih domaćih i stranih dirigenata. Od renomiranih gostujućih umetnika međunarodne muzičke scene s kojima je sarađivao, važno je spomenuti maestre kao što su Saulijus Sondeckis, Marko Parizoto, Mats Liljefors, Markus Pošner, Ližija Amadio, Filip Piket, Frančesko la Vekija, Bundit Ungrangse, Mladen Tarbuk, te atraktivne soliste među kojima su bili Valerij Ojstrah, Martin Kefler, Sreten Krstić, Siprijen Kacaris, Aleksandar Madžar, Rita Kinka, Jasminka Stančul, Kristof Berner, Nemanja Radulović, Katarina Jovanović, Nebojša Jovan Živković, Laura Levai Aksin, Roman Simović, Gzavije Filips, Žan-Mark Filips Varžabedjan, Nikolas Altštet, Maja Bogdanović, klavirski duo Sanja i Lidija Bizjak, Laura Vukobratović, Dejan Bogdanović, Stefan Milenković, Fransoa Salke, Anjelo Deziderio, Mladen Čolić, Ratimir Martinović, Aleksandar Tasić i još niz takođe izvanrednih interpretatora. Prepoznajući i uvažavajući tokom godina značaj delovanja Vojvođanskih simfoničara kao jedinog takvog ansambla u pokrajini, koji je svojim umetničkim nivoom zaslužio definitivno statusno uobličenje u profesionalno orkestarsko telo, Vlada APV i Parlament doneli su krajem 2010. godine odluku kojom je orkestar postao pokrajinska institucija. Od februara 2011, u 10. godini postojanja, ansambl deluje pod nazivom Vojvođanski simfonijski orkestar, ponovo s šefom-dirigentom Berislavom Skenderovićem, sada imenovanim i na funkciju direktora orkestra. Prema oceni stručnih kritičara, kao i angažovanih gostiju-dirigenata i solista, Vojvođanski simfonijski orkestar dostigao je visok interpretativni nivo respektabilnog profesionalnog ansambla, te je kao takav nastupio i na otvaranju festivala KotorArt 2005, a po svojoj poziciji u matičnoj sredini, redovno učestvuje i na Novosadskim muzičkim svečanostima.